Pravopisni znakovi

Zarez

• nizanje:
  • pri pisanju mjesta i datuma: Zagreb, 20. studenoga 2022.
    (ALI: U Zagrebu 20. studenoga 2022.)
  • kada u rečenici dolazi više priložnih oznaka različitih po značenju, ne piše se zarez: Nalazimo se u petak ispred Klovićevih dvora.
  • između više pridjeva kad se svaki od njih izravno i neovisno odnosi na imenicu: Kupili smo novu, lijepu kuću.
    
• pri uvođenju neovisnih rečeničnih dijelova:
  • pri pisanju vokativa: Karlo, kako to razgovaraš sa mnom? Kako to razgovaraš sa mnom, Karlo?
  • pri pisanju usklika: Eh, što da sad mislim o tome?
    
• naknadno dodavanje:
  • Kada se prethodni sadržaj nadopunjava naknadnim objašnjenjem, potrebno je odvojiti ga zarezom:
    • To je, konačno, bio zaključak cijeloga razgovora.
    • Radujem se praznicima, odnosno druženju, čitanju i putovanjima.
  • apozicijski se skup odvaja zarezom kada je iza imenice koju dopunjuje: Antun Gustav Matoš, hrvatski pjesnik, putopisac, novelist i esejist, obilježio je razdoblje hrvatske moderne.
  • pri isticanju (i, i to): Uspješno je položio sve svoje ispite, i to s odličnim.
    
• zarez u nezavisnosloženoj rečenici:
  • zarez se piše u:
    • suprotnim rečenicama: Znam da je to istina, ali mogao si to reći na prikladniji način.
    • isključnim rečenicama: To je najbolja odluka, samo što još nisam spremna to učiniti.
    • zaključnim rečenicama: Želi upisati medicinu, stoga mora puno učiti.
      
• zarez u zavisnosloženoj rečenici:
  • zarez se ne piše kada zavisna surečenica slijedi nakon glavne:
    • Lucija Stipančić znala je da druge djevojke štite očevi i braća.
  • zarez se piše kada su rečenice u inverziji (Z + G):
    • Kada je shvatio da će tako pomoći sinu, Ante Stipančić stao je uz Vukasovića.
  • zarez se piše kada je rečenica umetnuta
    • Leone se, unatoč tome što je bio vrlo racionalan, nije uspio oduprijeti unutarnjem nagonu.
  • zarez se piše kada se glagolski prilozi nalaze na početku rečenice:
    • Shvativši da ga je pokušala zavarati, Leone je uzeo škare i pojurio za barunicom.
  • kada se veznik nego nadovezuje na komparativ ili komparativni izraz, ispred njega ne dolazi zarez:
    • Hoćemo li postići bolje rezultate nego prošle godine?
    • Bolje da je sada završilo nego kasnije.
  • u konstrukcijama ne samo…nego i ili ne samo… već ne piše se zarez:
    • Ne samo da je Werther pomišljao na samoubojstvo nego je to i učinio.

Crta

• crta je pravopisni znak koji se odvaja bjelinama s lijeve i desne strane, a koristi se u značenju raspona (od - do) i sučeljavanja
  • 2022. – 2023.
  • let Zagreb – Dubrovnik
  • utakmica Hrvatska – Brazil
    

Spojnica

• spojnica je pravopisni znak koji se piše bez bjelina slijeva i zdesna, a piše se u riječima sastavljenima od dviju sastavnica:
  • od kojih se prva ne sklanja: džus-votka, remek-djelo
  • od kojih je prva kratica, slovo, oznaka ili simbol: Rh-faktor, A-grupa, e-adresa
  • koje označavaju neodređenost: rečenica-dvije, dvoje-troje
  • dvije sastavnice u kojima postoji odnos suprotnosti: hoćeš-nećeš, lijevo-desno, gore-dolje

Navodni znakovi

• ironija: Da, konferencija je bila „prezanimljiva”.
• isticanje naslova ili imena: Osnovna škola „Dobriša Cesarić”; Najdraža mi je zbirka pjesama „Kolajna”.
• izricanje navoda ili upravnog govora

Kosa crta

Kosa se crta može pisati pisati s bjelinama s obiju strana ili bez njih.

Kosa crta bez bjelina piše se između dviju riječi ili dvaju brojeva:

• pri označivanju da se ostvaruje jedna od mogućnosti:
  • s/sa, i/ili, učenik/učenica
• pri označavanju uključenosti obiju sastavnica:
  • kolekcija proljeće/ljeto, školska godina 2023./2024.
• pri označivanju prijelaza jednoga razdoblja u drugo:
  • prijelaz 18./19. stoljeće
• pri označivanju izdvajanja dijela iz cjeline:
  • riješenost provjere 45/48

Kosa crta s bjelinama piše se:

• između dviju sastavnica od kojih je barem jedna višerječna:
  • pomoćnik u nastavi / stručni komunikacijski posrednik
• pri odjeljivanju stihova:
  • Mlačna noć; u selu lavež; kasan / Ćuk il netopir; (A. G. Matoš)
    • Dvjema kosim crtama odjeljuju se strofe:
      • Ljubav cvijeća, miris jak i strasan / Slavi tajni pir. // Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan / Kao srebren vir; (A. G. Matoš)

Bibliografske jedinice

• Navode se abecednim redom: prvo dolazi prezime autora pa ime:
  • Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno. Hrvatski za normalne ljude.
• Prema Hrvatskome pravopisu redoslijed je sljedeći:

1. autor(i)
2. godina izdanja
3. naslov
4. izdavačka kuća
5. mjesto

• knjiga:
  • Škarić, Ivo. 2003. Temeljci suvremenoga govorništva. Školska knjiga. Zagreb.
• časopis:
  • Nikolić, Davor. 2015. Mali, sitni, jednostavni, govornički ili jednostavno – retorički: povijest naziva i koncepata usmenoretoričkih žanrova u hrvatskoj folkloristici. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 52/2. 163-178.
• mrežna stranica:
  • Bagić, Krešimir. Beletristički stil. https://stilistika.org/stiloteka/analize/114-beletristicki-stil (pristupljeno 12. siječnja 2024.).
• enciklopedijska natuknica:
  • Realizam. 2020. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.