Sastavljeno i rastavljeno pisanje - brojevi, glagoli i prilozi

Kao jedna riječ pišu se:

• glavni brojevi (stotice do 1000):
  • sto (stotinu), dvjesto (dvije stotine), tristo (tri stotine), četiristo (četiri stotine), petsto (pet stotina), šesto (šest stotina), sedamsto (sedam stotina), osamsto (osam stotina), devetsto (devet stotina)
• brojevni pridjevi:
  • dvočetvrtinski, dvoznamenkasti, dvadesetdvoji
• brojevne imenice:
  • trojica, osamdesete, sedamdesetorica, petero
• brojevni prilozi:
  • triput, stoput

Kao dvije ili više riječi pišu se:

• glavni brojevi:
  • trideset osam (trideset i osam), sedamsto osamdeset devet (sedamsto osamdeset i devet), tri tisuće pedeset dva (tisuće pedeset i dva), osam stotina (osamsto), šesto (šest stotina)
• redni brojevi:
  • osamdeset prvi (osamdeset i prvi), sedamsto trideset drugi (sedamsto trideset i drugi), četiri tisuće tristo devedeset peti (četiri tisuće tristo devedeset i peti)
• glavni broj i brojevna imenica:
  • tri četvrtine, jedna desetina
• redni broj i čestica:
  • treći put, sto prvi put

Sa spojnicom se pišu:

• dvije sastavnice kojima se izriče neodređenost: dan-dva, sat-sat i pol, čašica-dvije, godina-dvije, tri-četiri
• desetljeća: 70-e (sedamdesete), 1830-ih (tisuću osamsto tridesetih)

Kao jedna riječ pišu se:

• glagoli u kojima je ne- dio osnove:
  • negodovati, nedostajati, nestajati (i svi njihovi oblici - negodujem, nedostaješ, nestajemo)

Kao dvije ili više riječi pišu se:

• zanijekani glagoli:
  • ne znam, ne voliš, ne želi, ne trebamo, ne možete, ne pišu
  • ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste
• zanijekani glagolski prilozi:
  • ne gledajući, ne pročitavši
• složeni glagolski oblici:
  • trebat će, ići će, trebao bih

Sa spojnicom se pišu dva glagolska oblika između kojih postoji odnos i-i ili ili-ili: rekla-kazala, hoćeš-nećeš, peri-deri, povuci-potegni

Sa spojnicom se pišu: amo-tamo, gore-dolje, lijevo-desno, više-manje, toplo-hladno, li-la, cik-cak