Pravopisna pravila (glasovi)

Ako je izgovor dug, piše se ije:

• cvijet, prijelaz, vijest, siječem

Ako je izgovor kratak, piše se je:

• promjena, vjera, čovjek, htjeti

Promjene ije/je

a) Kraćenje korijenskoga sloga (ije prelazi u je)

• ije prelazi u je u slogu ispred naglaska (ispred naglaska ne može stajati dugi slog), a to se događa kada je naglasak u sufiksu
  • ljepota, sljepoća, ljekovit, zvjezdurina, bjelina
  • dodjeljivati (dodijeliti), ocjenjivati (ocijeniti), obavještavati (obavijestiti), rješavati (riješiti)
    
• kada se ije nađe u prvom dijelu složenice ispred naglaska, slog se krati:
  • svjetloplav (svijetao, plav), cjelodnevni (cijeli, dan)
    
• kada se ije nađe u pridjevskim složenicama s nultim morfemom:
  • skupocjen (skup, cijena), ljevoruk (lijevi, ruka)
    
• u dugoj množini imenica koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine:
  • cvijȇt - cvijȇta - cvjȅtovi
  • smijéh - smijéha - smjȅhovi
    • ije se ne zamjenjuje s je ili e u dugoj množini imenica koje imaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine:
      • lijȇk - lijéka - lijékovi
      • dȉo - dijéla - dijélovi
        
• ije prelazi u je kada se nađe na mjestu gdje je slog kratak:
  • u komparativu i superlativu pridjeva i priloga:
    • lijep - ljepši - najljepši
    • smiješno - smješnije - najsmješnije
  • u umanjenicama tvorenima sufiksima: cvjetić, korjenčić, zvjezdica
  • u imenicama ženskoga roda s proširenom osnovom (dodanim slogom) u genitivu množine: popjevaka (popijevka), pripovjedaka (pripovijetka)
  • u nekim imenicama srednjeg roda koje u sklonidbi dobivaju slog više: djeteta (dijete), vremena (vrijeme)
    
• ije prelazi u je kod zbirnih imenica na -ad: zvjerad (zvijer)
• ije prelazi u je kod opisnih pridjeva na:
  • -a: ozljeda
  • -an: pješčan
  • -ast: cjevast
  • -ak: ljevak
  • -ad: zvjerad
  • -ač: pripovjedač
  • -cat: cjelcat
  • -iv, -jiv, -ljiv: rješiv, promjenjiv, zamjetljiv
    
• ije NE prelazi u je kod posvojnih pridjeva:
  • -ov: pijetlov
  • -ev: slijepčev
  • -in: zvijezdin
    
• ije prelazi u e kada se nađe iza r (prikriveno r) koje pripada istome morfemu
  • brijeg - bregovi
  • grijeh - pogreška
  • strijela - strelica
  • vrijediti - vrednovanje
    • do takva smjenjivanja ne dolazi kada suglasnik koji prethodi suglasniku r pripada prefiksu, a r i je korijenu: razrjeđivati (raz- + rjeđivati - od razrijediti), razrješavati (raz- + rješavati - od razriješiti)
      
• riječi koje u osnovi imaju mjera, mjesto, sjesti ni u jednom obliku ili tvorenici ne mogu imati ije:
  • mjera: odmjeriti, odmjeravati, mjerenje
  • mjesto: namjestiti, namještati, namještanje
  • sjesti: zasjedati, zasjesti, zasjedanje

b) Duljenje korijenskog sloga (je prelazi u ije)

• je prelazi u ije u nesvršenim glagolima nastalima od svršenih koji u osnovi imaju je te u glagolskim imenicama nastalima od tih glagola:
  • razumjeti - razumijevati - razumijevanje
  • letjeti - lijetati - lijetanje
    
• glagol sjeći i glagoli izvedeni od njega u prezentu imaju ije: siječem, odsiječem, presiječem, sasiječem

c) kada se ije ili je nađe ispred o, prelazi u i:

• kada se ije ili je nađe ispred o, prelazi u i:
  • kod nekih imenica: dio (dijel), cio (cijel)
  • u muškom rodu glagolskoga pridjeva radnog: živio - živjela, htio - htjela, smio - smjela, volio - voljela
    
• glagoli na -nijeti imaju ije u infinitivu (zanijeti) aoristu (zanijeh) i glagolskom pridjevu radnom u ženskom i srednjem rodu (zanijela, zanijelo), ali se u prezentu i imperativu nije zamjenjuje s nes (zanesem, zanesi)
  
• glagoli na -rijeti imaju ije u infinitivu (prostrijeti) i aoristu (prostrijeh), ali se u ostalim oblicima gubi:
  • prezent: prostrem
  • imperativ: prostri
  • glagolski pridjev radni: prostro, prostrla, prostrlo
  • glagolski pridjev trpni: prostrt

Određeni su glagoli sastavljeni od iste osnove (npr. pridjev živ), ali ovisno o tvorbenome sufiksu mogu imati različito značenje: