Atom je najmanja gradivna jedinica elementa. Atom se sastoji od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra čiji je drugi naziv nukleus, sastoji se od protona i neutrona, a zajednički je naziv za protone i neutrone - nukleoni. Elektronski omotač je prostor oko jezgre u kojem se nalaze elektroni.
Protoni, neutroni i elektroni subatomske su čestice. Proton je čestica pozitivnog naboja, elektron negativnog naboja dok je neutron neutralna čestica, dakle čestica bez naboja. Kako se atom sastoji od jednakog broja protona i elektrona, atom je neutralna čestica.
Atom je određen s dva broja, protonskim (atomskim ili rednim) i nukleonskim (masenim) brojem.
Protonski broj označava broj protona u jezgri atoma i označava se sa Z. Budući da je atom neutralna čestica, broj protona i elektrona u atomu je jednak. Stoga, uz broj protona u atomu, protonski broj označava i broj elektrona.
Osim protonskim brojem, Z, atom je određen i nukleonskim brojem koji se označava slovom A. Nukleonski broj, A, jednak je ukupnom broju nukleona dakle broju protona i broju neutrona u jezgri, odnosno njihovom zbroju.
Protonski broj, Z, piše se ispred simbola kemijskog elementa, kao indeks, a nukleonski broj, A, kao potencija.
Pr. Slijedeći spomenute formule i oznake, lako je izračunati broj pojedinih subatomskih čestica u jednom od atoma ugljika.
Svi atomi istog protonskog broja Z čine kemijski element.
Atomi su vrlo sitne čestice, iz tog razloga imaju vrlo mali polumjer koji označavamo s ra i vrlo malu masu ma. Sve čestice koje čine atom također imaju određenu masu, a masa glavnih čestica u atomu prikazana je u tablici.
Kao što možemo vidjeti iz tablice, masa elektrona je znatno manja od mase protona i neutrona. Iz tog razloga kažemo da je većina mase atoma sadržana u jezgri budući da se ona sastoji od protona i neutrona.
Pr. Možemo izračunati masu atoma. U ovu masu uračunat ćemo mase svih subatomskih čestica.
Što se dogodi ako u masu atoma ne uračunamo masu elektrona?
Računski smo pokazali da je masa atoma gotovo jednaka masi jezgre.
