Brzina i jednoliko pravocrtno gibanje

Brzina

Brzina je vektorska veličina kojom opisujemo promjenu položaja u vremenu. Razlikujemo srednju i trenutnu brzinu gibanja. Srednju brzinu označavamo s \(\overline{v} \) i računamo kao omjer ukupnog prijeđenog puta i vremena koje je bilo potrebno da tijelo prijeđe taj put.

\( \overline{v} = \frac{s_{uk}}{t_{uk}} \)

Trenutna brzina je brzina koju tijelo ima u točno određenom trenutku svoga gibanja.

Osnovna mjerna jedinica brzine je \(\mathrm{\frac{m}{s}} \), ali često koristimo i susrećemo mjernu jedinicu \(\mathrm{\frac{km}{h}} \).

\( \mathrm{1\frac{m}{s} = 3,6 \frac{km}{h}} \)

Brzinu općenito možemo izračunati i ako znamo koliki je pomak tijelo napravilo u nekom vremenskom intervalu.

\( v=\frac{\Delta x}{\Delta t} = \frac{x_2 - x_1}{t_2 - t_1} \)

Jednoliko pravocrtno gibanje

Gibanje pri kojemu se brzina tijela ne mijenja u vremenu zove se jednoliko pravocrtno gibanje. Brzina je stalnog iznosa i smjera, tj. tijelo prelazi jednake dijelove puta u jednakim vremenskim intervalima.

Jednoliko pravocrtno gibanje možemo prikazati grafovima ovisnosti brzine i položaja u vremenu.

Graf ovisnosti brzine o vremenu (v-t graf) prikazan je vodoravnom linijom koja označava brzinu koja se ne mijenja u vremenu. Graf položaja u vremenu (x-t graf) je pravac određenog nagiba. Brzina jednolikog pravocrtnog gibanja predstavlja nagib pravca u x-t grafu. Što je graf okomitiji, tj. nagnut više prema osi koja označava položaj to je brzina gibanja veća.

Ukupni prijeđeni put možemo izračunati kao površinu ispod v-t grafa.

Zadatci s državne mature: